Содержание
-
VRSTE RIJEČI
-
Riječ je skup glasova ili samo jedan glas koji ima neko značenje. Riječima najčešće saopštavamo svoje misli, osjećanja i obavještenja. Neke riječi u našem jeziku se mijenjaju, a neke ne. Riječi koje mijenjaju svoj oblik nazivamo promjenljive riječi. Riječi koje uvijek ostaju u istom obliku nazivamo nepromjenljive riječi. U nasem jeziku postoji deset vrsta riječi, pet promjenljivih i pet nepromjenljivih. Promjenljive vrste riječi su: imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i brojevi. Nepromjenljive vrste riječi su: prijedlozi, prilozi, uzvici, veznici i rječce.
-
PROMJENLJIVE VRSTE RIJEČI
Imenice Imenice su promjenljive vrste riječi kojima se imenuje neko biće, predmet ili pojava. Zamjenice Zamjenice su promjenljive vrste riječi koje zamjenjuju imena bića, predmeta i stvari, tj. zamjenjuju se imenice, pridjevi i brojevi. Pridjevi Pridjevi su promjenljive vrste riječi koje stoje uz imenicu i bliže je određuju, odnosno označavaju neku od osobina imenice uz koju stoje. Glagoli Glagoli su promjenljive vrste riječi koje označavaju radnju, stanje u kome se neko ili nešto nalazi ili neko zbivanje u prirodi. Brojevi Brojevi su promjenljive vrste riječi koje označavaju koliko ima nečega i koje je nešto po redu.
-
NEPROMJENLJIVE VRSTE RIJEČI
Prijedlozi Prijedlozisunepromjenljivevrste riječikojeizražavajuodnosizmeđubića, stvariipojavaiutičunapadež riječiuzkojustoje. Stojeuzimeniceizamjenice. Prilozi Prilozisunepromjenljivevrste riječikojeoznačavaju mjesto, vrijeme, način, uzrokilikoličinuvršenjaradnje. Stojeuzglagole. Uzvici Uzvicisupojediniglasoviiliskupoviglasovakojima se izražavajuličnaosjećanjailiraspoloženja. Rječce Rječcesu riječikojeizražavajuličnistavgovornikapremaonomeštogovori. Veznici Veznicisu riječikojeslužekaovezeizmeđupojedinih riječi u rečenici, kaoivezaizmeđurečenica.
-
Veznici su nepromenljive vrste riječi koje služe za označavanje veze među pojedinim riječima u rečenici, kao i među rečenicama. - pravi veznici su: i, pa, ali, da, dok, jer, ako - nepravi veznici su: kada, već, dakle, pošto, kako Veznici mogu biti i zavisni i nezavisni. Nezavisni veznici su oni koji vezuju naporedne rečenice i mogu biti: - sastavni (i, ta, pa, ni, niti), - rastavni (ili) i - suprotni ( ali, no, nego, već, a ). Zavisni su oni koji vezuju zavisne rečenice (iako, mada, premda, jer, ako, dok, kako, pošto). VEZNICI
-
Najčešci veznici
i,pa,te,ni,niti,a,ali,nego,već,dok,ako,iako,jer,da,ili,kao...
-
Najčešci veznički spojevi
Funkciju veznika može imati i grupa riječi. Svaka od tih riječi pripada nekoj vrsti riječi, ali zajedno čine takozvani veznički spoj. budući da,s obzirom na to da, a kamoli,ma koliko, osim što, samo ako, prije nego, prije nego što, kao što, zato što, koliko god,zbog toga...
-
ZAPAMTI
NE TREBA: OBZIROM DAznam nepromjenljive vrste riječi, znam i veznike. TREBA: S OBZIROM NA TO DA / BEZ OBZIRA NA TO DA
-
AUTOR učiteljica VESNA ČABARKAPA,2024.
Нет комментариев для данной презентации
Помогите другим пользователям — будьте первым, кто поделится своим мнением об этой презентации.